Manifestacije

Ivanja

Ivanja predstavlja središnji društveni ali i crkveni događaj Vrbnika u kalendarskoj godini, koji se obilježava 24 lipnja. Proslava Ivanje započinje prethodni dan, odnosno 23 lipnja, kada se ujedno i obilježava Dan Općine. Dan Općine obilježava se svečanom sjednicom općinskog vijeća s popratnim kulturnim sadržajem uz prisustvo uvaženih gostiju poput gospodarstvenika, političara i akademika s otoka Krka ali i šire.

Za Ivanju obilježava i izražava se štovanje prema Sv. Ivanu Krstitelju, mučeniku, iz čega proizlazi i naziv crkvice Sv. Ivana Krstitelja uz staro vrbničko groblje koja je izgrađena u njegovu čast.

Proslava Ivanje započinje svečanom pjevanom svetom misom u crkvi Blažene Djevice Marije uz prisustvo brojnih svećenika od kojih većina čak njih 18 ima porijeklo iz Vrbnika. Slavlje se nastavlja na Placi vrbničkog statuta uz nastup VKD Frankopan. Posjetitelji Vrbnika ali i mještani mogu uživati u tradicionalnom plesu uz pogaču i čašu Vrbničke žlahtine.  Proslava Ivanje nastavlja se u večernjim satima na Trgu Škujica gdje gosti Vrbnika mogu uživati u tradicionalnim jelima i delicijama Vrbnika te plesati uz nastup benda.

Razgon

Prve nedjelje nakon blagda­na Sv. Petra i Pavla u Vrbniku se obilježava Razgon, dan zavr­šetka mužnje ovaca i njihovo puštanje na slobodnu ispašu. Razgon nema definirani datum (kao Petrova) jer on može biti dan poslije Petrove (ako je Petro­va u subotu ).

Janjci se odvajaju od ovaca i ovce se tada pošalje na slobodnu ispašu po „dermunima” (suhozi­dom obzidani pašnjaci) oko Vrbnika. U Vrbniku se stado svakodnevno ne kontrolira, niti se ovce vodi doma svaku večer. Ovce imaju već njima poznati teritorij na kojem pasu i pastiri ih obilaze, eventualno im nose vodu i zimi si­jeno ako padne snijeg. Ovce se češće kontro­liraju kada se janje, jer svatko želi znati za ko­liko mu se stado pove­ćalo, a često treba „pomoći” ovci da se ojanji. Ako se ovce muzu, onda pastiri odlaze do ovaca i muzu dva puta dnevno (ujutro i uvečer). Znaju se pastiri i udru­žiti, objediniti stado od dva ili tri vlasnika i musti sve ovce pa tako svatko muze jednom dnevno. Ovce se danas muzu do Razgona, a onda ih se pusti i na „komunadu” (teritorij koji pastir nema u vlasništvu nego u najmu; komanada je državni ili crkveni terito­rij). Razgon je nekada predstav­ljao i ostavljanje pomuženog mli­jeka onome koji je imao ovce u najmu.

Nekada nisu svi bili vlasnici ovaca. Ovce i stada (oko 20 gla­va) nekada su imali imućnije obi­telji. Da bi se imalo ovce, trebalo je imati i pašnjake (dermune), a kako su se svi bavili poljoprivre­dom i stočarstvom, nije se moglo iznajmiti pašnjak. Neke obite­lji imale su više zemlje, pa i više pašnjaka. Zato su oni koji su to sebi mogli priuštiti davali stado u najam, za to su dobivali dio mli­jeka, a drugi dio pripadao je pastiru koji se brinuo o stadu. Na Razgon vlasnik stada se odricao svojega dijela pomuženog mlije­ka u korist pastira i tada je pastir imao ukupnu količinu mlijeka za sebe. Naravno da je tada bilo i manje mlijeka jer su pašnjaci bili pojedeni, a krajem lipnja ili po­četkom srpnja nije bilo ni previše vode.

Pastiri su bili zahvalni vla­snicima stada i pašnjaka na tom daru jer su u nekoliko dana pove­ćali količinu sira za svoju brojnu obitelj. Žene su radile sir od ov­čjeg mlijeka i skutu. Od skute su pekli kolač poviticu.

Danas se tehnologija pro­izvodnje sira pojednostavnila. Koriste se forme za sir od inoxa (cijev od inoxa je probušena kako bi sirutka izlazila iz mladog sira; kontrolira se temperatura mlijeka, koristi se kupovna sirut­ka). Manje promjena doživjela je proizvodnja skute koja se radi od nusprodukta koji je ostao od proizvodnje sira. Sirutka koja je ostala od sira zakuha se na laga­noj vatri i kada isplivaju ukrućeni komadići, procijedi se na cjedilj­ku i kroz gazu i pusti 8 sati. Tako ocjeđena skuta se stavi na tanjur.

Skuta mora biti dovolj­no vlažna, ali i kom­paktna na tanjuru i ne presuha. Od tako pri­pravljene skute može se napraviti povitica. Za poviticu se u sku­tu stavi 2-3 jaja, nari­bane limunove kori­ce, dvije žlice šećera, dvije-tri žlice brašna da to poveže, pecilni prašak i peče se u maloj zdjelici jer je ukupna količina mala. Od mladog ovčjeg sira ispeku se presneci. Na razvaljano tijesto okrugla oblika stavi se nadjev od od naribanog svježeg ovčjeg sira, limunove korice, krušnih mrvica, jaja … i oblikuju se prstima koša­rica od tijesta. Presneci se peku u okruglim formicama i ispečeni pošećere i razrežu na komadiće. Presnec i povitica su tipični vrbenski kolači i ne postoji indu­strijski nadomjestak za te kolače. Najčešće se peku upravo za Ivanju i Petrovu jer je to štajun od sira, ali i blagdani koje treba obi­lježiti tradicionalnim gastronom­skim delicijama uz čašu vrbničke žlahtine. ( napisala Mira Katunar)

Dani vina

Održavaju  se  u  Vrbniku  od  2004.  godine,  zadnji  vikend  u  kolovozu.

Manifestacija  je  zamišljena  prvenstveno  na  način  da,  uz  sedam  vinara  iz  Vrbnika  i  jednog  sa  otoka  Krka,  svoja  vina  svake  godine  predstave  i  vinari  iz  neke  druge  županije.
Prve  2004.  godine  naši  su  gosti  bili  vinari  iz  Zagrebačke  županije,  2005.  iz  Sisačko-moslavačke,  2006.  iz  Bjelovarsko-bilogorske,  2007.  iz  Koprivničko-križevačke,  2008.  iz  Dubrovačko-neretvanske,  2009.  iz  Vukovarsko-srijemske,   2010.  iz  Krapinsko-zagorske,  2011.  iz  Primorsko-goranske, 2012. iz Osiječko-baranjske županije.
Uz  vinare,  svoje  su  mjesto  našli  i  ostali  proizvođači  autohtonih  i  eko  proizvoda.

Za  razliku  od  ostalih  turističkih  mjesta  na  otoku  Krku,  u  Vrbnik  dolaze  pretežno  domaći  i  strani  izletnici,  kako  u  individualnom  tako  i  u  organiziranom  aranžmanu

(tijekom  travnja,  svibnja,  lipnja,  rujna  i  listopada  autobusima  sa  područja  Istre,  Kvarnera  i  unutrašnjosti  Hrvatske,  a  tijekom  srpnja  i  kolovoza  brodovima  i  brodićima  iz  nama  «susjednih»  mjesta  Crikvenice,  Selca  i  Novog  Vinodolskog ).  Osim  razgledavanja  bogatstva  kulturne  baštine  izletnicima  je  nezaobilazan  odlazak  u  jednu  od  mnogobrojnih  konoba,  gdje  uz  konzumaciju  pršuta  i  sira  mogu  uživati  i  u  dobroj  kapljici,  već  nadaleko  poznate  i  priznate,  Vrbničke  žlahtine.

Manifestacijom  «Dani  vina»  nastojimo  obogatiti  turističku  ponudu  cijelog  otoka  Krka,  pa  i  šire,  izvorno  hrvatskim  proizvodima,  koji  su  i  te  kako  prihvaćeni  i  traženi,  prvenstveno  od  stranih,  ali  i  od  domaćih  gostiju,  u  obliku  suvenira  upotrebne  vrijednosti.  Ovime  doprinosimo  u  maloj  mjeri  da  sa  tržišta  izguramo  jeftine  suvenire  iz  uvoza,  i  ponudimo  kao  suvenir  butelju  kvalitetnog  ili  vrhunskog  vina,  razne  rakije,  eko  likere,  maslinovo  ulje,  ovčji,  kozji  ili  kravlji  sir,  med,  jednom  riječju  proizvode  koji  asociraju  na  Hrvatsku  kao  turističku  destinaciju.

Sva  se  događanja  održavaju  na  dva  glavna  gradska  trga,  Trgu  Škujica  i  Placi  Vrbničkog  statuta,  gdje  se  za  tu  priliku  postavlja  20-tak  tipiziranih  drvenih  štandova.
U  petak  i  subotu  od  11,00  do  kasnih  večernjih  sati  degustirati  se  mogu  sva  vina  kod  bilo  kojeg  vinara,  a  sva  buteljirana  vina  prodaju  se  po  prigodnim  cijenama.
Poslijepodnevni  i  večernji  sati  rezervirani  su  za  kulturno-zabavni  program.

U  suradnji  sa  Hrvatskom  poljoprivrednom  komorom  iz  Rijeke  svake  se  godine  organiziraju  stručna  predavanja  za  vinare  i  vinogradare  s  vrsnim  predavačima,  te  cjelodnevna  prezentacija  poljoprivredne  mehanizacije  i  opreme  za  vinarstvo  i  vinogradarstvo.

Organizator  «Dana  vina»  je  Turistička  zajednica  Općine  Vrbnik,  a  manifestacija  se  ne  bi  mogla  realizirati  bez  podrške  i  financijskog  doprinosa  Općine  Vrbnik,  vrbničkih  vinara  i  ugostitelja,  te  Hrvatske  poljoprivredne  komore  iz  Rijeke.
Također  svoje  učešće  u  manifestaciji  iskazuju  nam  i  iz  Ministarstva  poljoprivrede,  ribarstva  i  ruralnog  razvoja,  Ministarstva  turizma,  Primorsko-goranske  županije  i  Turističke  zajednice  županije  iz  koje  dolaze  vinari-gosti  i  ostali  izlagači,  Hrvatske  turističke  zajednice  i  Turističke  zajednice  Kvarnera.

Popi i pojedi

 Prije tri godine u Vrbniku je najavljen program manifestacije „Popi’ i pojedi“, serije eno-gastro priredbi koje se tijekom ljetnih mjeseci održavaju u Vrbniku na otoku Krku.

Popi’ i pojedi zajednički je nazivnik za manifestacije kojima se promoviraju autohtone vrijednosti u proizvodnji i pripremi hrane i proizvoda od vinove loze uz pripadajuće običaje te lokalne folklorne i muzičke izraze. Program je namijenjen otočanima, te domaćim i stranim gostima koji tijekom turističke sezone borave na Kvarner, a organizator posjetiteljima omogućuje uživanje u tradicionalnim jelima i nadaleko poznatoj sorti vina, vrbničkoj žlahtini.

Festival žlahtine

Trodnevni festival žlahtine krajem lipnja čine posjet Vinariji Pavlomir u Novom Vinodolskom, Dan otvorenih podruma vrbničkih vinara i obilježavanje tradicionalnog blagdana Razgona. Razgon je pastirski običaj iz davnina koji se slavi prve nedjelje po blagdanu Sv. Petra i Pavla, a obilježava završetak perioda mužnje ovaca i njihovo puštanje na slobodnu ispašu. Za ovu prigodu organizirana je radionice filcanja vune, a na brojnim izložbeno prodajnim štandovima posjetitelji su mogli kušati i kupiti otočne proizvode – vino, maslinovo ulje, sir, med i mirisno bilje.

Dani šurlica

Naširoko poznatu i omiljenu ručno pripremljenu tjesteninu, šurlice, na način kako se ona stoljećima tradicionalno priprema u vrbničkom kraju, moguće je sredinom srpnja doživjeti u Vrbniku. Prvog i zadnjeg dana manifestacije šurlice naši ugostitelji pripremaju na više lokacija po starom gradu, a posjetitelji se i sami mogu uključiti u njihovu izradu. Na brojnim izložbeno prodajnim štandovima posjetitelji su mogli kušati i kupiti otočne proizvode – vino, maslinovo ulje, sir, med i mirisno bilje. Tijekom tjedna šurlice su se mogle kušati u restoranima i konobama Vrbnika uz veliki broj različitih umaka i priloga.

Petrova

Petrova za Garicu predstavlja najvažniji događaj u godini, na taj dan i Crkva i mještani slave svog zaštitnika Svetog Petra  apostola.

Petrova se slavi 29. lipnja. Ovisno o danu na koji pada u selu se održava i pučka fešta uz lokalnu grupu.

Jerolima

Kao što Vrbnik slavi ivanju, Garica Petrovu tako i Risika ima svojeg zaštitnika Svetog Jeronima. Dan kad Crkva i stanovnici Risike slave svojeg zaštitnika je 30.rujna.

Na taj dan u Risiki se održava i pučka fešta.

Mesopust u Vrbniku

TZO Vrbnik i Udruga Vrbenski dešpet, uz podršku Općine Vrbnik organiziraju maškarane zabave koje se održavaju se u sali nekadašnjeg hotela „Vrbniče nad morem“.

Kako bi se tradicija održavanja maškaranih običaja u Vrbniku nastavila i podignula na višu razinu u cjelokupni program uključen je veliki broj članova udruga, društava,  pojedinaca,  vrbničkih vinara i ugostitelja, učenika područne škole i dječjeg vrtića  iz Vrbnika.
Vrbenčane i njihove goste očekuje dobra zabava, puno smijeha, bogata tombola, nagrade za maškare, te razni tematski programi  ( „show“ programi, susret karnevalskih udruga otoka Krka, redute po Garici i Risiki, susret maškaranih klapa, gostovanje karnevalskih grupa, .. )